Mir Vama
12.06.2010., subota
Godisnji odmor II dio
|
Objavljujemo II dio posta o godisnjem odmoru, uzivajte u postu i godisnjem odmoru! Moja "barka sutra isplovljava na pucinu" prema godisnjem odmoru! Neka vas sve blagoslovi Gospodin i neka vas cuva na svakom vasem koraku. Kaze Isus: Dodjite k meni svi vi umorni i optereceni i ja cu vas odmoriti" Biblija odmor naziva svetim danom. Danom kad svetkujemo život odmarajući se od svagdanjih obveza i poslova. Za nas bi to trebala biti svaka nedjelja, dan Gospodnji i naš dan. Dan kad ćemo dopustiti da nas naša duša dostigne, da vidimo gdje smo, kako stojimo s našim duhovnim životom. A na osobit način su to dani godišnjih odmora, kad nam se daruje prilika da u miru preispitamo svoje djelovanje, bez brzoga vrjednovanja, i da svomu radu i postupcima dodamo novu snagu, novi smisao, doživljujući ih posvećenima. Čovjek koji zna prekinuti svoj rad, zaustaviti svoje poslove, svoje brige za svijet, pokazuje da je svjestan svoje stvorenosti i svoje zahvalne otvorenosti Onomu u čijoj ruci počiva sve stvoreno i sav život. Takav čovjek će znati da je Božjom rukom sve posvećeno – i vrijeme, i rad, i odmor. Sve je to darovano nama kao prilika i blagoslov. Tek kad se smirimo možemo vidjeti koliko nas nemir rastrgava, kolika se razorna energija krije u onome što nas u životu uznemirava, protiv čega se grčevito borimo. Dani odmora nisu prije svega za to da sve svoje nemire stavimo pod kontrolu, nego da ih upoznamo, da vidimo kamo nas vode, da se na neki način sprijateljimo s njima. Ako osjećamo zbog nečega nemir, trebamo nastojati iskreno se susresti sa svojim nemirima i priznati kako nam život počesto izmiče kontroli, kako nismo gospodari u svojoj kući, kako nas naše misli, osjećaji, predrasude razvlače i vuku onamo kamo ne bismo htjeli. Trebamo vidjeti da se nismo slučajno zatvorili u uski prostor svojih nestvarnih očekivanja, kako od nas samih tako i od drugih, nama bliskih i dragih. Vrijeme odmora dragocjeno je i zato da pronađemo način izlaska iz te zatvorenosti i mudar put u slobodu. Ali, ništa nije dobro činiti na silu, borbeno ili po svaku cijenu. Trebamo naučiti opušteno i s povjerenjem u dobro prići svakom svom nemiru i umoru. Tako ćemo najbolje moći iskoristiti energiju koju oni u sebi skrivaju. Naši nemiri, naši promašaji i neuspjesi mogu nas izvesti na novi put, pokazati nam pravi smjer kretanja. Možda će biti potrebno negdje usporiti, a na nekom drugom polju se svesrdnije angažirati. Možda ćemo shvatiti da se oko nekih stvari i poslova ne vrijedi toliko truditi, a oko drugih treba više. U svakom slučaju, dani počinka poučit će nas dobru ako ih budemo znali pravilno iskoristiti. Netko odmor shvaća kao vrijeme potpunog opuštanja, vrijeme ludih provoda, slobode koja ne treba nikakvu suzdržanost, vrijeme raskalašenosti koje se ne može ostvariti u radnoj godini, u okruženju raznoraznih kontrola sa strane. Nerijetko, tko tako ide na odmor, obično se vraća još umorniji i opterećeniji, s osjećajima krivnje i promašenosti, s nekom neutaživom čežnjom koja graniči čak i s besmislom. I kako god je teško svoje redovito, radno vrijeme ispunjati sadržajem, otkrivati smisao, slično je i s odmorom. U svakom slučaju, vrijeme je dragocjenost koja nam je darovana i nije nimalo svejedno kojim sadržajima ćemo ga ispunjati, bilo na odmoru, bilo u našim svakidašnjim obvezama. Vrijeme za sebe nije sebičnost Još nešto, vrlo bitno za rad i za odmor, jest čvrsta odluka da ćemo uvijek i u svemu biti iznutra jasni i iskreni prema sebi samima, bez ikakvih potajnih, skrivenih namjera. Biti jednostavno izručen na svjetlo, na jasnoću i istinu pred sobom, pred drugima i pred Bogom, to je odlika ljudi koji žele rasti u ljudskosti. Takvi su iznutra slobodni i čisti. Oni ne hodaju zemljom u strahu da ih se ne otkrije. Oni svojim postojanjem nastoje biti poticaj istini i nadahnuće ljubavi. Kako nam se često dogodi da se osjećamo iznutra umrljani krivim emocijama, kojekakvim pohlepnim željama i agresijama. I za to je potrebno vrijeme predaha, da znamo poredati svoje osjećaje, vidjeti gdje smo se to zarazili negativnostima, gdje smo podlegli napasti da sudjelujemo u pakostima i omalovažavanju drugih ljudi, gdje smo upali u zamku potajnih namjera i sitnih zločestoća, jer u svakome od nas skrivena su i takva nagnuća. Potrebno nam je stoga vedro bdjeti navratima našega „doma“ i u svakom trenutku znati koga puštamo unutra, što to nosi naš život. Zato je dobro imati vrijeme počinka, imati vrijeme samo za sebe. To nije sebičnost, već unutarnja potreba svakoga ljudskog bića. I zato je Isus svojim učenicima savjetovao: „Pođite i vi na samotno mjesto i otpočinite malo.“ Poslusajmo ga! Preuzeto iz: Glasnika Mira br. 8. Godiste IV. Kolovoz 2009 |
- 23:26 - Reci što misliš (3) - Stavi na papir - #
07.06.2010., ponedjeljak
Sto znaci: "godisnji odmor"? I dio
|
Blizimo se lagano ljetu, a s ljetom dolaze i godisnji odmori..... Napokon, reci ce neki! No sto je to odmor i jeli se uistinu odmaramo? Donosimo jednu meditaciju, koju su mozda neki vec negdje procitali, ali mislim da ce korostiti ako je se prisjete. Otpocinite i vi malo Najveći neprijatelj našega unutarnjeg mira jest upravo taj pritisak pod koji sami sebe stavljamo da moramo nešto napraviti, da to mora po mogućnosti biti savršeno, da moramo stići svugdje gdje zamislimo, da moramo udovoljiti svakovrsnim zahtjevima... Taj pritisak nas počesto izbaci izvan samokontrole, i pucamo, i činimo poteze koje inače nikada ne bismo. Zato nam je potrebno vrijeme za odmor. Otpočnite i vi malo – sv. Marko evanđelist zabilježio je ove riječi koje je Isus izgovorio pozivajući svoje učenike na odmor, kad su mu ispripovjedili o svemu što su činili i naučavali. Svakomu čovjeku potrebno je vrijeme za odmor, vrijeme u kojem može barem nakratko ostaviti sve svoje uobičajene poslove i obveze te se posvetiti sebi, svojoj duši, vrijeme u kojem se može susresti sam sa sobom i dopustiti sebi da ništa „produktivno“ ne radi. Ljudi s radošću i nestrpljenjem iščekuju vrijeme odmora, očekujući od tog vremena možda i ono što ono ne može dati samo od sebe ako ga dobro ne osmislimo, ako mu ne damo sadržaje koji će nas uistinu rasteretiti i odmoriti. I u vremenu odmora, kao i u vremenu rada, čovjek treba znati tko je i što želi. To nikako nije vrijeme totalnog otpuštanja „kočnica“, već vrijeme sakupljanja novih snaga i svojevrsna revizija života. Razumljeni učenici U spomenutoj Isusovoj riječi iz Markova evanđelja iščitavamo da su učenici Isusu pričali o svojim iskustvima s propovjedničkog puta, o svojim uspjesima i neuspjesima, o radostima i razočaranjima, o svemu – kaže Marko. A Isus sve to prima na znanje i onda ih šalje da od svega otpočinu na samotnom mjestu. Zna Isus kako je potrebno da se svi doživljaji negdje u čovjeku slegnu, da od svega što jesmo i što činimo treba ponekad napraviti određeni odmak, dopustiti da sve na trenutak stane kako bismo onda bolje mogli razumjeti i sebe i svoja iskustva. I sam Isus povlačio se na samotna mjesta moliti, odmoriti se i od silnoga svijeta i od svojih učenika. Svakomu od nas potrebni su ti trenutci samoće, susreta sa sobom i s Bogom. Dinamika i brza izmjena događaja i doživljaja čovjeka iscrpljuju i čine ga umornim, počesto i nervoznim sve do bezvoljnosti ili agresije. Kao što su učenici dotrčali k Isusu s izvješćima o onome što su činili, i mi možemo učiniti isto. Možemo Isusu ispričati sve o svojim poslovima, neuspjesima, naporima, o svojim razočaranjima, o odnosima s ljudima, o poteškoćama... Isus je pun razumijevanja za svoje umorne učenike, kako onda tako i danas, i zato savjetuje da se idu odmoriti. Ne raspravlja s njima, ne objašnjava, ne dokazuje, ne dijeli neke posebne savjete. Jednostavno kaže „i vi idite u osamu“ i otpočinite malo. Time želi potvrditi da i sâm to čini, da je i on potpuni čovjek koji se umara, kojega ljudi iscrpljuju, kojemu je potrebna nova snaga za djelovanje. Tako nam je pokazao koliko je blizak svakomu od nas i koliko nas razumije. Isto tako Isus zna da se samo u osami, u iskrenom susretu sa sobom, u miru mogu izlijeciti i tolika nasa razocaranja u djelovanju, naše povrjede i nerazumijevanja u odnosima, naša površnost ili brzopletost, naše pogrješke učinjene iz umora i pritiska. Najveći neprijatelj našega unutarnjeg mira jest upravo taj pritisak pod koji sami sebe stavljamo da moramo nešto napraviti, da to mora po mogućnosti biti savršeno, da moramo stići svugdje gdje zamislimo, da moramo udovoljiti svakovrsnim zahtjevima... Taj pritisak nas počesto izbaci izvan samokontrole i pucamo, činimo poteze koje inače nikada ne bismo činili. Zato nam je potrebno vrijeme za odmor. I to odmor koji nije bijeg od svakidašnjice nego odmor od onoga svakidašnjeg, u Bogu, u njegovu miru, u osami. Poslušajmo Učitelja! Krenimo na odmor! |
- 14:24 - Reci što misliš (0) - Stavi na papir - #
07.05.2010., petak
SAVRŠENI SVEĆENIK
|
Kako god okreneš, nikako ne možeš biti dobar. Uvijek pogriješiš. Ako je svećenik mlad, onda je naivan. Ako je ozbiljan, onda je vječni nezadovoljnik. Ako je lijep: "Zašto se nije oženio?" Ako je ružan: "Nitko ga nije htio." Ako odlazi u kafiće, onda trati vrijeme uzalud. Ako sjedi u kući, onda je smotan. Ako hoda odjeven "u civilno", ponaša se svjetovno. Ako nosi reverendu, konzervativan je. Ako razgovara s tajkunima, onda je kapitalist. Ako se druži sa siromasima, onda je komunjara. Ako se slaže sa svima, onda nema stava, ili još gore, oportunista je. Ako je debeo, ništa mu ne fali; Ako je mršav, škrtac je. Ako citira Koncil, onda je "progresivac"; Ako govori o katekizmu, onda je pobožnjak. Ako propovijeda dugo, dosadan je. Ako podiže glas, neurastenik je. Ako govori normalno, ne razumije se ništa. Ako ima auto, onda je bogat, Ako ga nema, nije ukorak s vremenom. Ako posjećuje župljane, zabada nos u tuđe živote, Ako ostaje u župnom dvoru, ne zanima se za župljane. Ako traži darove, onda je "žicar"; Ako ništa ne organizira i ne gradi, župa je mrtva. Ako dugo zadržava ljude u ispovjedaonici, onda sablažnjava; Ako je prebrz, ne sluša što govore. Ako započinje misu točno, sat mu ide naprijed, Ako započinje kasnije, čini da gubimo vrijeme. Ako je mlad, nema iskustva. Ako je star, vrijeme je da ide u mirovinu. Ako ga premjeste ili umre, tko će ga zamijeniti? ... No, koliki mole za svoga svećenika? Kako izgleda savršen svećenik? "Savršeni svećenik propovijeda točno šest minuta. Proklinje grijehe, ali pri tome nikoga ne napada. Radi od šest ujutro do ponoći, ujedno je i crkveni domar. Savršeni svećenik mjesečno zaradi 500 kuna, lijepo je odjeven, vozi novi auto, kupuje knjige za vlastito usavršavanje u struci i barem 400 kuna mjesečno dijeli sirotinji. Star je 29 godina, ali ima barem 40 godina životnog iskustva. Najvažnije, on dobro izgleda. Savršeni svećenik gorljivo radi s mladima, ali najviše vremena provodi sa starijima. Cijelo vrijeme se smije ozbiljna lica. Dnevno posjeti barem 15 obitelji i stalno sjedi u župnom uredu, za slučaj da ga netko zatreba. Takvog savršenog svećenika pronalazimo, nažalost, uvijek u susjednoj župi!" |
- 22:41 - Reci što misliš (9) - Stavi na papir - #
23.04.2010., petak
Građanska inicijativa „Neka javna televizija bude u službi javnosti!“
|
Ako se 90% hrvata izjasnilo katolicima, onda moramo braniti svoju vjeru, svoja prava. Vatican je medju prvima, a ako ne cak i prvi priznao Samostalnost Republike Hrvatske. Branimo svoje,a u tudje ne dirajmo! Tekst preuzet sa stranice Vigilare; Poslije tendencioznih izjava urednika i novinara HTV-a protiv Njegove Svetosti, pape Benedikta XVI. i katoličke Crkve, na sam dan Uskrsa, najvećega kršćanskog blagdana, Vigilare je Službi gledatelja HRT-a poslao 170 osobnih elektroničkih pisama. O tim pritužbama obaviješteni su svi odgovorni ljudi na HRT-u. Dosad nismo dobili poziv za sastanak, ili ispriku. Zato smo odlučili pokrenuti novu akciju. Pismo poslano HRT-u ; Poštovani, Potaknut tendencioznim i obmanjujućim izjavama vaših urednika o papi Benediktu XVI. u Dnevniku i kasnim vijestima HTV 1 na Uskrs, 4. travnja 2010. godine, kao gledatelj HTV-a i građanin koji plaća tv-pretplatu tražim odgovarajuće sankcije i osudu neodgovornog i neprofesionalnog ponašanja nekolicine djelatnika HRT-a. U sklopu izvještavanja o uskrsnom blagoslovu Urbi et orbi urednički uvodi i sami prilozi neistinito su povezali papu Benedikta XVI. s pedofilskim skandalom . Urednici su bili Stipe Alfier i Lamija Alečković. Gđa Alečković je kao urednica Vijesti u prvom prilogu o Svetom Ocu Benediktu XVI. govorila na tendenciozan i sugestivan način, aludirajući na hajku na Svetog Oca i stavljajući proslavu Uskrsa u kontekst procesuiranja pedofilskih slučajeva. Nikada u povijesti HRT-a izvještaj o papinskom blagoslovu Urbi et orbi nije objavljen na taj način i u tom kontekstu. Kontroverzan je i prilog koji je pripremila novinarka Đ. Plećaš u središnjem Dnevniku koji je uređivao S. Alfier, te u kasnijim Vijestima L. Alečković, pri čemu je ona opetovano naglašavala tu temu, u smislu da su Papa i Vatikan u svom uskrsnom obraćanju slučajeve 'prešutjeli'. Zar građani katolici nemaju osnovno pravo na poštivanje svojih svetinja, kao što trebaju imati i predstavnici svih drugih religija? Koji novinar i urednik ima za pravo sumnjičiti, optuživati i suditi? Zar nas barem na Uskrs ne možete poštedjeti ironičnih i sarkastičnih vrijeđanja ? U vrijeme svetkovina čak su i barbari odlagali oružje te se nisu međusobno vrijeđali i ratovali. Imali su poštovanje prema svetinjama neprijatelja. Ne možemo ne postaviti pitanje: prema čemu vode takvi tendenciozni prilozi? Stvara se javni dojam da Katolička crkva 'prikriva' zlodjelo pedofilije, da naša Crkva koja nam je u toliko povijesnih prilika bila oslonac, pomoć i jedina nada, za HTV nije ništa više od objekta koji vaši urednici stavljaju u kontekst koji im se svidi. Na temelju kojih profesionalnih kriterija oni prosuđuju što je vijest, što je društveno relevantno i tko im daje pravo na to da selekciju vijesti koju provode temelje na svojim osjećajima, osobnim uvjerenjima ili slobodnim procjenama? Bi li se građani katolici po sugestiji urednika javne televizije, trebali sramiti svojih vođa i svoje Crkve ? Takvo ponašanje može postati opasan presedan. Najprije zbog vjerskih vrijeđanja i diskriminacije, a zatim i zbog toga što je riječ o eroziji profesionalnih novinarskih standarda koji se očekuju od javne televizije, a to je između ostaloga propisano i Zakonom o HRT-u. Za kršćane uskrsno vrijeme završava s Duhovima, tražim za dotične urednike odgovarajuće mjere te javnu ispriku svim građanima, a na poseban način vjernicima. S poštovanjem! Peticiju mozete potpisati ovdje |
- 18:07 - Reci što misliš (0) - Stavi na papir - #
12.04.2010., ponedjeljak
Torinsko platno 2010
|
U Torinskoj katedrali u subotu je svečano izloženo Torinsko platno za koje brojni vjernici vjeruju da je u njega bilo umotano mrtvo Kristovo tijelo nakon skidana s križa i tako položeno u grob. Svečano misno slavlje predvodio je kardinal Severino Poletto, torinski nadbiskup i Papinski kustos Torinskoga platna. “Ne postoji matematička sigurnost da je u Torinsko platno zaista bio zamotano tijelo Isusa Krista“, rekao je kardinal Poletto tijekom misnog slavlja te dodao da se kršćanska vjera ne temelji na komadu platna već na Evanđelju i nauku apostola. “Međutim, Torinsko platno može pomoći vjernicima da meditiraju, mole i razmišljaju o otajstvu i muci Isusa Krista“, dodao je kardinal Poletto. Samo na dan otvaranja Torinsko platno posjetilo je vise od 12 000 vjernika iz raznih zemalja. Posebno svečano trebalo bi biti 2. svibnja kada će pred Torinskim platnom biti i papa Benedikt XVI, a uz Bozju milost i ja se nadam biti na toj svecanosti. Program za 2. svibnja 2010 A.D. 09:15 Dolazak Pape Benedikta XVI na aerodrom Caselle,a zatim se automobilom vozi prema Torinu na trg sv. Karla. 09:45h Papin pozdrav gradu i lokalnim vlastima. 10:00h Svecana Sveta Misa na trgu sv. Karla zajedno sa biskupima piemonta i vjernicima. 12:00h Benedikt XVI gledat ce recital Regina Coeli (Kraljice Neba). Poslije podne nakon rucka u Nadbiskupiji i malo odmora, Papa se vraca na trg sv. Karla da se susretne s mladima u 16:30h. 17:30h Njegova Svetost posjetit Torinsko platno i ujediniti se u molitvi zajedno sa kontemlativnim redovima iz piemonta. Nakon molitve imat ce duhovni nagovor, meditaciju na temu Passio Christi Passio Hominis 18:30h Sveti Otac posjetit ce bolesnike i korisnike Male Kuce Bozanske Providnosti (Cottolengo). 19:00h predvidjen je polazak na aerodrom Caselle,a zatim avionom za Rim. Podsjetimo da je kardinal Josef Ratzinger molio pred Torinskim platnom vec 1998 godine kada je predzadnji put bilo izlozeno. Svaki hodočasnik, koji zeli izbliza vidjet Platno moze se u katedrali zadržati pred Torinskim platnom najviše pet minuta, kako bi što više hodočasnika moglo izbliza vidjeti navodne obrise Isusa Krista,a oni koji se zele zadrzati malo duze mogu iz odredjene udaljenosti zadrzati se duze u molitvi i razmatranju. Platno se čuva u torinskoj katedrali 500 godina, a u tom vremenskom razdoblju vjernici su ga mogli vidjeti tek u pet navrata. Posljednji put Torinsko platno je bilo izloženo 2000. godine. Svi oni koji zele posjetiti Torinsku katerdalu i vidjeti Platno ili kako ga talijani nazivaju Sindone moraju rezervirati putem interneta posjetu. Jos uvijek tijekom tjedna moze se naci mjesta, dok je vikendom malo teze. Svi oni koji planiraju posjetiti Sindone, neka se naoruzaju strpljivoscu, blagoscu, poznavanjem stranog jezika i vodom. Osobno preporucam: doci bar pola sata ranije, i rezervirati u vecernjim satima, jer je ugodnije cekati red. U subotu 10.4. sam se osobno zaputio u Torino sa jednom malo grupicom hrvatskih hodocasnika u posjet Torinskom platnu, buduci da je bio prvi dan, cekali smo oko 2 sata da bi dosli do platna, ali se isplatilo. Ako boga da,ovaj tjedan idem sa drugom, medjunarodnom, grupom,a zatim u subotu sa talijanima, a onda ako Bog da opet sa jednom malo grupicom hrvata za dva tjedna. Za sve one koji nisu u mogucnosti doci u Italiju, imam ih u molitvama pre Torinskim platnom. |
- 21:09 - Reci što misliš (1) - Stavi na papir - #
04.04.2010., nedjelja
Uskrsna cestitka
|
Dragi blogeri, MIR VAMA! Isus je Uskrsnuo, zivot nam povrati, ne bilo kakav zivot nego Vjecni zivot. Mir Vama rece Isus svojim ucenicima, apostolima,a to govori i svima nama kroz svih ovih 2000 godina. Mir; toliko trazeni mir! Mir u svijetu, mir u medjuljudskim odnosima, mir u nasim srcima. Ako želiš njegovati mir, čuvaj stvoreno, bila je tema koju je papa Benedikt izabrao za svetski dan mira u sijecnju ove godine. U naše se dane primjećuje sve veća svijest da je svjetski mir ugrožen... ,pisao je papa prije davdeset godina za svjetski dan mira papa Ivan Pavao II. Ovih dana svi svjetski mediji pronose nemir sa svojim clanicima o svecenicima pedofilima, pronose mrznju, ogovaranje, klevetanje... Koliko se samo clanaka u novinama, blogovima, moze procitati, a nijedan ne donosi nista dobroga, kao ni televizijske kuce i radio postaje. Stalno se nadolijeva ulje na vatru! Zasto? Nada te turbe? - Zasto taj nemir? Ono na sto bih vas od srca zelio pozvati u ovom svetom vremenu, u vremenu kad zelimo slaviti novi zivot, novi dan, pogledati u rane Uskrsloga i moliti. Moliti za svu nevinu djecu koja ce nositi rane u svom zivotu nanesene od strane (gresnih) svecenika, kao sto je i Isus nosio rane zbog nasih grijeha. Ali isto tako vas i pozivam da se molite za sve svecenike, da se to vise ne dogadja. Isus je molio, na krizu, u najtezim trenucima i rekao; Oce, oprosti im jer neznaju sto cine! Molite i prastajte, jer jedino tako dolazimo do Krista i do istinskog Mira. Molite da imadnete dobrog pastir, pastira po srcu Božjem, koji je najdragocjenije blago koje dobri Bog maže dati nekoj župi i jedan je od najdragocjenijih darova božanskoga milosrđa,na sto vas pozivaju riječi Arškoga župnika, svetoga Ivana Marije Vianneya. Tezite za mirom i trazite mir! Boze moj dopusti mi aleluja, mira tvog da budem glas, aleluja. Ima li mrznje bilo gdje, aleluja, daj da radost budem tu aleluja... MIR VAMA!OD SRCA SRETAN USKRS, uz obilje Bozjeg blagoslova, ljubavi i MIRa! |
- 18:45 - Reci što misliš (5) - Stavi na papir - #
16.03.2010., utorak
Važna promjena u Zakonu o kaznenom postupku
|
Omogućena je revizija procesa kardinalu Stepincu U Zakon o kaznenom postupku, koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2009, preuzete su sve odredbe o reviziji koje su ranije izostavljene, ali s dodacima koji su predloženi u Lepoglavi 5. prosinca 2008, naime, da više nema roka za pokretanje revizije i da osim zakonskih nasljednika reviziju mogu pokrenuti i udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava. Inicijativa sa znanstvenog skupa »Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće«, održanog u Lepoglavi 5. prosinca 2008, da se omogući reviziju kaznenog postupka protiv bl. Alojzija Stepinca i svih osoba nepravedno osuđenih zloporabom političke moći za vrijeme komunističke vladavine, urodila je plodom. Amandman u zadnji čas U tijeku lipnja mjeseca ove godine u Hrvatskom saboru raspravljalo se o prijedlogu Zakona o izmjenama dopunama Zakona o kaznenom postupku. Predložene su brojne izmjene toga, prije kratkog vremena donesenog, potpuno novog zakona, ali među njima nije bilo i one za koju se zalagao znanstveni skup u Lepoglavi. Vlada RH (Ministarstvo pravosuđa) kao predlagatelj zakona i njegovih izmjena trebalo je, naime, po našem jasnom i pismeno oblikovanom prijedlogu tada potpuno izostavljene članke o reviziji ponovno uvrstiti u tekst novog Zakona o kaznenom postupku s izmjenama koje ne bi vremenski ograničavale inicijativu za reviziju i koje bi osim zakonskim nasljednicima takvu inicijativu omogućile i udrugama koje se u svojoj djelatnosti bave i zaštitom ljudskih prava. Revizija nije obnova postupka Nakraju još jedna važna informacijama za one koji nisu upoznati s postupkom revizije (za razliku od obnove postupka). Povodom izjavljenog zahtjeva za reviziju, vijeće od tri suca mjesno mjerodavnog županijskog suda razmatra razloge za poništenje presude, i ako utvrdi da su stekli zakonski uvjeti za njezino poništenje (da su sudovi bivše Jugoslavije osobu osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička kaznena djela, politički motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osuđujuće odluke došlo zloporabom političke moći, tj. u kojima je došlo do presude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio krši međunarodnopravno priznata načela pravne države ili demokratskog društva ili proturječi javnom poretku Republike Hrvatske), »donosi presudu kojom se pobijana presuda poništava«. Nema dakle potrebe za »rekonstrukcijom« glavne rasprave i ponovno izvođenje dokaza. Razmatra se ranija presuda (u predmetu Stepinac ona iz 1946. godine), i ako se utvrdi da se ona temelji na pravnim i činjeničnim razlozima koji su u suprotnosti javnom poretku Republike Hrvatske, revizija se smatra opravdanom. U slučaju o kojem govorimo ne postoje nikakve mogućnosti da bi ishod revizije bio drugačiji. Na to upućuje i sudska praksa u predmetu revizije presude K-417/47, od 8. rujna 1947, kojom je T. M. proglašen krivim i osuđen na kaznu smrti strijeljanjem. Županijski suda u Zagrebu je nakon analize te presude svojom odlukom od 18. veljače 2003. utvrdio da je revizija opravdana i tu presudu poništio. Ništa drugačije ne bi bilo u drugim revizijama, pa i onoj u slučaju Stepinac. Glas Koncila, broj 38 (1839), 20.9.2009. |
- 14:23 - Reci što misliš (2) - Stavi na papir - #
Novi Zadarski Nadbiskup
|
Sveti Otac imenovao je Nadbiskupom Zadra, mons. Zelimira Puljica, dosadasnjeg biskupa Dubovacke biskupije. Želimir Puljić rođen je 7. ožujka 1947. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj, od oca Ivana i majke Ane rođene Raguž. Završio je Dijecezansku gimnaziju u Dubrovniku, a studij teologije pohađao je u Splitu i Rimu. U Rimu je postigao licencijat iz pastoralne teologije i doktorat iz psihologije. Za svećenika Mostarske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. godine u Rimu. Po završetku studija vršio je sljedeće službe u Bogosloviji u Sarajevu: od 1978. do 1980. bio je prefekt; od 1980. do 1985. prefekt studija; od 1985. do 1988. rektor. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989. godine. Za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990. godine, od kada je i preuzeo službu. U HBK obnaša službe predsjednika Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra i predsjednika Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu. (ika) Cestitamo! |
- 14:16 - Reci što misliš (0) - Stavi na papir - #
24.01.2010., nedjelja
Mafija
|
Mafija - koja zanimljiva rijec! Ma sto je ili tko je to MAFIJA? U klaicevom rijecniku stranih rijeci pise da je Mafija - tajna organizacija na Siciliji! "Mafia ubija vasu tisinu..." Palermo, mi nije bio drag, i zbog toga sam naucio voliti ga. Jer, prava ljubav je u tome da volimo ono sto nam nije drago, da bi smo ga mogli promijeniti. Paolo Borsellino - njegove rijeci ostaju... Rijeci imaju vecu moc od jednog uzvika jer jedan uzvik se moze pretvorit u jedan "ehho", ali rijec ostaje i ostavlja unutar tebe znak. Jednu prekarsnu tetovazu... Pisem ovaj kratki post, potaknu pozivnicom za jednu tribinu, jednu konferenciju, na temu mafija... Postoje hrabre osobe koje se bore protiv te "tajne oraganizacije". Osobe koje su visoko pozicionirane (u Europi). Osobe koje ne razglasuju na sav glas, po svih novinama, kako se oni zele boriti protiv mafije, mita i korupcije..... nego su to osobe koje uistinu predano rade u borbi protiv.... osobe koje ce imati konferenciju o tome... Ovdje, nije rijec o politici, ovdje nije rijec o situaciji u Hrvatskoj, ovo nije post ciljan na neke pojedince.... Ovdje je rijec o problemu u svijetu, koji bi trebao brinuti svakog od nas, od vas.... Zelio bih cuti vas komentar! Vasa iskustva! Ali molim vas, bez ostvrtanja na trenutno stanje u politici i slicne stvari... Hvala! |
- 23:14 - Reci što misliš (2) - Stavi na papir - #
12.01.2010., utorak
Sveta Rita - svetica nemoguceg
|
Svi oni kojima se cini da su im neke stvari nemoguce, da je to u suprotnosti sa svim mogucnosti, neka se uteku zagovoru Sv. Rite i sigurno ce dobiti milost i od nemoguceg ce postat moguce! Život svete Rite Rita Lotti rođena je 1381. godine u seocetu Roccaporena blizu Cascie, u talijanskoj provinciji Umbriji. Njezini roditelji Antonio i Amata vidjeli su u svom jedinom djetetu osobit dar od Boga otkad je rođena, kad su već bili u poodmaklim godinama. Supružnici Lottis bili su predani kršćani, pruživši svojoj kćeri svjedočanstvo snažne vjere u Boga i stvarnog primjera duhovnog života, osobito u njihovoj ulozi službenih mirotvoraca ili pomiritelja među svojim sugrađanima. Stoga ne treba čuditi da je Rita, koja je dijelila snažnu vjeru i vjersku predanost svojih roditelja, imala želju posvetiti svoj život Bogu kao redovnica. Neočekivan je bio odgovor Antonija i Amate, koji su htjeli da se Rita uda i štoviše već dogovorili, po njima, prikladnog supruga za nju. Premda ispočetka razočarana, Rita je shvatila da je taj izbor izraz volje Božje za nju te je pristala. I građansko i crkveno ozračje tog vremena bilo je nezdravo – učestali sukobi i obiteljska suparništva obično su se rješavali zakonom osvete na društvenoj razini, dok je u Crkvenom životu vladala sablazan protupapa i njihovih suparničkih biskupa. Jedino dijete vremešnih roditelja trebalo je biti sigurnije pod zaštitom dobrog supruga, mislili su, nego unutar nebranjenih zidova samostana. Tako se Rita udala za Paola Mancinija, dobrog čovjeka, premda snažne i silovite naravi. Njihov je brak bio blagoslovljen dvojicom sinova, možda blizancima, te su se Ritini dani uskoro ispunili uobičajenim poslovima supruge, majke i kućanice, dok je Paolo bio zaposlen kao gradski čuvar. Kao niži gradski službenik, Paolo je često bivao uvučen u sukobe među suparničkim političkim stranama, što može objasniti tragediju koja je konačno dotakla obitelj Mancini. Kad se jedan član vraćao s posla bio,zaskočen i ubijen. Njen joj je suprug nanosio mnogo patnje, ali ona je molitvama i blagošću uzvraćala na njegovu okrutnost. Obrativši se, postao je osvjedočenim i bogobojaznim vjernikom. Otkrila je da su njena dva sina razmišljala o osvećivanju oca. Bojala se da bi mogli ostvariti svoje želje u skladu s lošim običajem osvete. Uzvišenom je ljubavlju prema njihovim dušama molila Boga da im radije oduzme ovaj život nego da dopusti da učine taj veliki grijeh. Konačno je žudnja da uđe u samostan još jednom narasla u njoj, ali njene molbe da uđe u red Augustinskih redovnica iz Cascie bile su ne jednom, već tri puta odbijene. Premda je Rita bila poznata redovnicama samostana Svete Marije Magdalene, nasilnost koja je okruživala Paolovu smrt prevagnula je, prema ocjeni zajednice, nad njenim dobrim značajem i vjerskim duhom. Redovnice su se bojale staviti na kušnju mir samostanskog života, vjerojatno zbog toga što je jedna od članica pripadala obitelji odgovornoj za Paolovo umorstvo. Ali, Rita je duboko osjećala da je to bilo poslanje na koje je pozvana i utekla se zagovoru trojice svetaca, sv. Ivanu Krstitelju, sv. Augustinu i sv. Nikoli iz Tolentina. Nakon trećeg odbijanja redovnica, Rita je spoznala da ona sama mora njihove strahove umiriti. Pregovarala je s Paolovom kao i suparničkom obitelji i nagovorila ih da privedu kraju njihovo neprijateljstvo i žive u miru. Njen praštajući duh nesumnjivo im je bio nadahnuće i uzor te su se obitelji pomirile. Potpisale su ispravu o tome i kad ju je Rita pokazala redovnicama, one više nisu imale razloga da ju odbiju. Čudesno je ušla u samostan i bilo joj je dopušteno da ostane. To se zbilo oko godine 1411. Rita Lotti Mancini postala je sestra Rita. Uvijek predana raspetom Isusu, u njoj je neprekidno rasla želja da sudjeluje u njegovom velikom činu ljubavi za nju i za svo čovječanstvo pomažući nositi mu križ. Jedan dan dok je klečeći molila, čelo joj probode trn iz krune koja je pokrivala samu Isusovu glavu. Nosila je tu ranu petnaest godina sve do smrti. Da bi mogla dijeliti bol od trnja Njegove Krune, Gospodin je sv. Riti udijelio ranu od trna na čelu. Rana je bila vrlo bolna i širila je neugodan miris, pa ipak ona ju je smatrala velikom milošću. Molila je: "O, voljeni Isuse, uvećaj moju strpljivost kako moja patnja raste." Rana joj je ostala do kraja života.Zadnjih je nekoliko godina života bila prikovana uz krevet. Posljednji od mnogih križeva koje je prikazala u životu sada je bio i ponizan položaj invalida, potpuno ovisnog o milosrđu sestara. Naposljetku, 22. svibnja 1457. Ritin život na zemlji došao je kraju. Razni križevi koje je nosila kao supruga, udovica, majka i redovnica odloženi su na stranu jednom zauvijek otkad ju je prigrlio Uskrsli Gospodin. Vjernici su pohrlili u samostan da joj odaju posljednju počast. Nebrojena čuda zbila su se njezinim zagovorom, a štovanje svetice nadaleko se proširilo. Tijelo sv. Rite očuvalo se stoljećima posve nedirnuto, a s vremenom je počelo širiti ugodan miris. Tijekom obreda proglašenja blaženom, tijelo svetice samo je ustalo i otvorilo oči. Bog je čuo molitve sv. Rite za druge u nebrojenim prilikama, a ona će se zasigurno rado opet zauzeti u ime onih koji je sada mole - kako bi se nastavilo razumijevanje istine o veličini njezinog imena: Svetica nemogućeg! Molitva svetici nemoguceg; O uzvisena cudotvorko sv. Rito, svrni svoje milostive oci na me patnika i nevoljnika iz svog svetista u Casci, gdje sva lijepa snivas u miru, odakle siris rajsku svjetlost... Ti vidis moje jadno srce okrizeno trnjem kako krvari od boli... Ti vidis, o slatka Svetice, da u mojim ocima vise nema suza, jer su sve presusile. Umoran sam i obeshrabren tako da i sama molitva umire na mojim usnama... Moram li ocajavati u takvim teskim nevoljama moga zivota? Ododji, budi mi na pomoc i pripomoc! Nije li tebe krscanski narod prozvao Sveticom nemoguceg, Zagovornicom nevoljnika?Iskazi dakle cast svojemu imanu, isprosi za me milost koju od Boga molim: __________ (ovdje iznesi svoju potrebu) Svi velicaju tvoju slavu, svi govore o ogromnoj darezljivosti koju ti pruzas, zar cu samo ja ostati razocara, jr me ti nisi slusala? Ah, ne! Moli stoga, moli za me Isusa da se smiluje mojoj nevolji, da po tebi, o dobra sv. rito, mogu isprositi ono za cime tako gorljivo cezne moje srce. (Oce nas... Zdravo Marijo... Slava Ocu..) |
- 10:42 - Reci što misliš (3) - Stavi na papir - #
Lipanj 2010 (2) Svibanj 2010 (1) Travanj 2010 (3) Ožujak 2010 (2) Siječanj 2010 (3) Prosinac 2009 (1) Studeni 2009 (2) Rujan 2009 (1) Srpanj 2009 (1) Veljača 2009 (1) Prosinac 2008 (1) Kolovoz 2008 (1) Lipanj 2008 (3) Svibanj 2008 (3) Travanj 2008 (1) Ožujak 2008 (2) Veljača 2008 (2) Siječanj 2008 (1) Prosinac 2007 (1) Rujan 2007 (1) Kolovoz 2007 (3) Srpanj 2007 (1) Lipanj 2007 (8) Svibanj 2007 (1) Travanj 2007 (3) Ožujak 2007 (2) Veljača 2007 (3) Siječanj 2007 (2) Prosinac 2006 (3) Studeni 2006 (1) Listopad 2006 (5) Rujan 2006 (11) Kolovoz 2006 (5) Srpanj 2006 (1) Lipanj 2006 (5) Svibanj 2006 (5) Travanj 2006 (4) Ožujak 2006 (4) Veljača 2006 (2) Siječanj 2006 (3) Prosinac 2005 (7) Studeni 2005 (3) Listopad 2005 (4) Rujan 2005 (4) Srpanj 2005 (4) Lipanj 2005 (12) Svibanj 2005 (21) Travanj 2005 (21) 
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Free Hit Counter on line OPIS BLOGA:  Krace ili duze duhovne ili poucne price... misli, poruke, putopisi, vicevi, novosti i slike..... ------------------------------ ...You don't owe me a thing, I've been there too Someone once helped me out, Just the way I'm helping you If you really want to pay me back, Here's what you do Don't let the chain of love end with you.... Spot pjesme ------------------------------
Duhovno
Simpatične misli I  "Ponekad se zapitaj što je život, a kad odgovoriš na to... SHVATIT ĆEŠ ŠTO JE ŽIVOT" St.Darko "Živi danas i neboj se za sutra"St.Darko "Fala ti Bože što sam dalmatinac"St.Darko "Čini dobro i dobro će ti se vratiti"St. Darko "Ako pjevas-pazi da te ptice necuje, u protivnom:shvatit ces da imas los glas" St. Darko ------------------------- Simpatične misli II "Kad bih bio i besmrtan, izmislio bih smrt - da se uvjerim u ljepotu života."J. Richepin "Na svom životnom putu ljudi čekaju na malo sunca, na čovjeka kao što si ti." " Gospodine, daj da me smrt zatekne živoga!" Anonimus ----------------------------- PAMETNE MISLI: "Papa je vidljivi i živi Krist na zemlji."bl.Ivan Merz "U uzburkanom moru zabluda i strasti, koje tresu čovječanstvom, Petrova je stolica "sidro nade i luka spasa" u kojoj moramo naći zaklonište ako ne želimo nastradati."bl.Ivan Merz "Papa mora biti predmet našeg posebnog štovanja i naše ljubavi, dio života naše duše."bl.Ivan Merz " Ljubav i odanost prema Papi jest od najveće i bitne važnosti za život svakog vjernika, za sav društveni život, za život u obitelji i školi, za tisak i umjetnost, za gospodarski i politički i međunarodni život."bl.Ivan Merz "Mi se Isusu možemo moliti i ta nam je molitva mnogo lakša jer nam je Isus bliži."bl.Ivan Merz ------------------------------ VIJESTI: Proces beatifikacije za proglašenje pape Ivana Pavla II blažen možete pratiti na stranici o beatifikaciji VATIKAN Danas(28.06.2005.A.D.) počinje proces beatifikacije Karola Wojtyle, samo 84 dana nakon njegove smrti 
Papa Benedikt XVI nije protiv Medjugorja Jedan hrvatski tjednik na naslovnici uz vijest o novome papi Benediktu XVI. donosi i tvrdnju kako je novi papa protivnik Međugorja. Naravno, već po uobičajenom scenariju u samom tekstu ničim se ne potkrjepljuju takve paušalne ocjene. Doduše, iz konteksta je izvađena izjava iz posebnog pisma Kongregacije za nauk vjere od 8. studenoga 1995. u kojoj se kaže: «Za mjesta ukazanja koja se još istražuju službena su hodočašća zabranjena.». I tu je kraj. Teksta o odnosu novoga Pape prema Međugorju nema.(Opširnije na:www.medjugorje.hr) Novi papa je Joseph Ratzinger, Benedikt XVI.! Joseph Ratzinger izabran je za novog poglavara Katoličke crkve. Novi Papa uzeo je ime Benedikt XVI. Papa govori deset jezika.Ratzigner je 265.papa u povijesti Katoličke crkve i prvi germanski papa od 11. stoljeća kad su monarsi postavili 4 pape zaredom iz tog područja. Ratzinger je jedan od dvojice među 115 kardinala izbornika koga nije imenovao Ivan Pavao II. već Pavao VI. Izborom imena Benedikt vjerojatno je htio naznačiti i da će slijediti put Benedikta XV. , đenovskog kardinala koji je za rat kazao da je nepotrebni pokolj te je osudio i modernizam. Dakle, Papa Ratzinger će biti veliki borac za mir u čemu će dakako slijediti i Ivana Pavla II., ali i čuvar crkvene doktrine. Iz dimnjaka Sikstinske kapele po drugi puta izišao je dim crne boje. Nakon zajedničke mise jutros u 7.30 sati, kardinali su glasovali iza 9 sati, a crni dim od spaljenih glasačkih listića pojavio se u 11.50 . Posljednja Papina poruka bila je:"Radostan sam, budite i vi.Molimo radosno zajedno.Majci Božjoj povjeravam sve radosno.Amen.  U subotu 02.travnja preminuo je Papa Ivan Pavao II. Sveti Otac biti će pokopan u petak 8. travnja u bazilici svetog Petra u Rimu.  Ne trebamo se prepuštati tuzi toliko da zaboravimo na veliku radost Kristova Uskrsnuća.Ivan Pavao II je zavšio ovozemaljski život i mnogo se napatio u svom životu,ali zato sada uživa u slavi Nebeskoj i lice Božje gleda,a i nas on dalje gleda i prati iz Očevog doma sa Neba. Kao što je blaženi Ivan Merz napisao u svom dnevniku da život nije uživanje nego žrtva,tako trebamo i mi po uzoru na Ivana Pavla II žrtvovati i darivati svoj život drugima da bi i mi mogli jednom pred lice Božje stati i Njegovu ljepotu gledati.  |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
